Na Osmom kongresu Saveza inženjera i tehničara Jugoslavije koji je održan septembra mjeseca 1997. godine u Sava centru u Beogradu, podržana je ideja o osnivanju Jugoslovenske inženjerske akademije ‒ JINA-e. Ova ideja je bila prisutna u Savezu inženjera i tehničara Jugoslavije još od 1993. godine.
Osnivačka skupština JINA-e održana je 26. juna 2000. godine, čime je završen višegodišnji rad Matične komisije, koja je formirana radi obavljanja svih aktivnosti oko osnivanja Akademije.
Sjedište Akademije je u domu Saveza inženjera i tehničara Jugoslavije ‒ SITJ, u ulici Kneza Miloša 9 u Beogradu.
U Jugoslovensku inženjerska akademiju ‒ JINA-u, po posebnim mjerilima i kriterijumima, izabran je jedan broj istaknutih nastavno-naučnih i stručnih radnika iz Crne Gore i to: prof. dr Nikola Adžić, dipl. inž građ. Veljko Belada, prof. dr Miodrag Bulatović, dipl. inž. tehn. Bogdan Ćosović, dr Miodrag Kaluđerović, mr Ana Mišurović, dipl. inž. Radenko Ostojić, prof. dr Ljubomir Pejović, prof. dr Svetislav Popović, prof. dr Mićko Radulović, dr Mojsije Vučeljić i dipl. inž. Radisav Žujović.
Jugoslovenska inženjerska akademija ‒ JINA pod tim imenom djelovala je sve do 25. januara 2010. godine, kada je transformisana u Inženjersku akademiju Srbije ‒ IAS, čiji je osnivač Savez inženjera i tehničara Srbije ‒ SITS.
Izabrani članovi bivše Jugoslovenske inžanjerske akademije ‒ JINA-e iz Crne Gore, postali su inostrani članovi Inženjerske akademije Srbije ‒ IAS.
Nakon obnove crnogorske državnosti, članovi bivše Jugoslovenske inženjerske akademije ‒ JINA-e iz Crne Gore, formirali su inicijativni odbor u koji su ušli sledeći akademici: Ljubomir Pejović, Bogdan Čosović i Miodrag Bulatović, koji su pokrenuli aktivnosti i izvršili pripreme za održavanje Osnivačke skupštine Inženjerske akademije Crne Gore ‒ IACG.
Na Osnivačkoj skupštini IACG koja je održana na Biotehničkom institutu u Podgorici, za predsjednika Akademije je izabran prof. dr Ljubomir Pejović, a na prvom radnom sastanku akademika, koji je održan 09.02.2009. godine, na Biotehničkom institutu, za potpredsjednika Akademije je izabran prof. dr Miodrag Bulatović.
Izabrano rukovodstvo je preduzelo dalje aktivnosti oko osnivanja Inženjerske akademije Crne Gore ‒ IACG i to:
– Urađen je Statut Inženjerske akademije Crne Gore i Poslovnik o radu Akademije.
– Urađen je pečat (okrugli i četvrtasti).
– Donesena je Odluka o osnivanju Akademije, koja je po tada važećem Zakonu o nevladinim organizacijama bila upisana pod brojem 4062.
– Doneseno je Rješenje o upisu u Registar nevladinih organizacija.
– Doneseno je Rješenje o registraciji i upisu u Registar poreskih obveznika.
– Urađen je Izvod iz registra o razvrstavanju djelatnosti akademije iz statistike.
– Otvoren je žiro račun i PIB kod Crnogorske komercijalne banke.
– Urađen je ugovor sa CKB i karton deponovanih potpisa, čime su stvorene sve pretpostavke za početak rada i djelovanje IACG.
Izabrano rukovodstvo IACG je uložilo dosta truda i rada oko konstituisanja IACG, bez uslova i ikakvih početnih sredstava za rad.
Sastanci su se održavali, uglavnom, na Mašinskom fakultetu, zbog toga što je SITCG tokom tranzicionih procesa ostao bez svojih prostorija u Privrednoj komori Crne Gore, koje nijesmo mogli povratiti.
Samo što su se završile ove aktivnosti oko konstituisanja IACG, donesen je novi Zakon o nevladinim organizacijama, objavljen u Sl. listu RCG br. 39/1, kojim se ukidaju sve dotadašnje nevladine organizacije, a istim zakonom je svim nevladinim organizacijama dat rok dvije godine da usaglase svoja akta sa novodonesenim Zakonom.
Zbog svega navedenog, rukovodstvo IACG je usaglasilo svoja normativna akta sa propisima predviđenim novim Zakonom o nevladinim organizacijama, nakon čega je Ministarstvo unutrašnjih poslova CG, 22. oktobra 2013. godine donijelo Rješenje o upisu Inženjerske akademije Crne Gore ‒ IACG u Registar nevladinih organizacija pod brojem 6799.
Vijeće akademika je donijelo Odluku o godišnjem iznosu članarine za akademike, a u međuvremenu je potpisan Sporazum o saradnji sa Inženjerskom komorom Crne Gore.
Inženjerska akademija Crne Gore ‒ IACG imala je 25 članova (12 članova bivše JINA-e iz Crne Gore) i 13 novoizabranih, po konkursima objavljenim u dnevnoj štampi 23.10.2011. godine i 27.05.2016. godine. Nažalost, ostali smo bez pet uglednih članova, čija smrt je teško pala ne samo njihovim porodicama, nego svima nama koji smo ih poznavali i sa njima sarađivali. To su: dr sc. Stanković Vladimir, dipl. građ. inž., prof. dr Miodrag Bulatović, potpredsjednik IACG, dipl. inž. maš., mr Blažo Krunić, dipl. inž. šum., prof. dr Mićko Radulović, dipl. inž. geologije i dr Radosav Marković, dipl. inž. tehnologije. Danas IACG ima 20 članova, od čega 15 redovnih, četiri dopisna i jednog inostranog.
Akademija ima svoj memorandum, a otvoren je i sajt Akademije.
Osnovni ciljevi i zadaci Akademije su utvrđeni Statutom Akademije, koji je usvojila Skupština Akademije 2013. godine.
Shodno Statutu Akademije, formirani su organi i tijela Akademije: Skupština, Vijeće akademika, predsjedništvo, predsjednik i potpredsjednik Akademije, odjeljenja Akademije, sekretari odjeljenja, Nadzorni odbor i Sud časti. Utvrđeni su i Kriterijumi i mjerila za izbor novih članova Akademije.
Prvi predsjednik IACG
Prof. dr Ljubomir Pejović
